Ou te faapa’i atu ma le agaga faaaloalo i le paia maualuga o si o tatou atunuu i ona tulaga faalupe. Faamalo le soifua manuia, faafetai le folau i lenei vaiaso o le a mae’a. Ia saga viia le Atua, ona o lona alofa tunoa i si o tatou atunuu.
O le fa’aauauina o galuega ma fa’ai’uga a le Kapeneta i lenei vaiaso, sa lilifa i tulaga masani. I tulaga tau soifua maloloina, sa fa’amaonia nisi o gasegase o le a auina i Niu Sila mo togafitiga fa’afoma’i i lalo o le polokalame o le Samoa Medical Transfer Scheme. Sa lauliliuina foi lipoti mai itutino ‘ese’ese o le Malo, e aofia ai lipoti fa’aletausaga, o tali a le Malo i mataupu lāgā mai e le Komiti o Tupe a le Palemene, ma lipoti o fonotaga sa auai ai Sui o Matagaluega ‘ese’ese i atunu’u i fafo. E fa’apea fo’i i le fa’amaonia o fonotaga fa’alemalo, o le a auai atu i ai Sui o le Malo i le vaiaso fou.
E aofia i nei malaga le usugafono a Samoa i le tauaofiaga a Ta’ita’i o le Pasefika o le a usuia i Fiti i le vaiaso fou. O a’u nei, o le a ta’ita’ia le usugafono a Samoa, ma o le a talanoaina ai mataupu tupito mo le atina’e, ma le saogalemu o atumotu o le Pasefika.
O suiga ogaoga o le tau ua lē utuvā, ma o se luitau pito faigatā lenei ua feagai ma le lalolagi atoa i nei ona po. O lenei vaiaso, ua o tatou molimauina ai le a’afia o Niu Sila i le afā malosi o Gabrielle, ona o matagi mālolosi ma galu afā, fa’apea lologa. Ua faamauina ai le tele o vaega o Niu Sila ua a’afia.
Ua fa’atino nei i le tulaga aloaia fa’alemalo i le Va-i-Fafo le tāpā o fa’amatalaga mai le Malo o Niu Sila e tauala i le tatou Matagaluega o le Va-i-Fafo. Aemaise lava i le tulaga o i ai a tatou tamafanau o lo’o faigaluega i galuega fa’avaitaimi i Niu Sila.
O lo’o feagai nei le tatou Matagaluega o le Va-i-fafo ma Fefa’atauā’iga ma le Matagaluega o Pisinisi, Alamanuia ma Leipa ma nei feso’ota’iga mo le fa’amautūina o le tulaga o lo’o i ai a tatou tamafanau ma lo latou saogalemū.
E tele a’afiaga o le vaega o Niu Sila o lo’o i ai fa’ato’aga o lo’o galulue ai a tatou tamafanau i Hawkes Bay. O isi vaega o Niu Sila na a’afia e aofia ai Northland, Aukilani, Tairawhiti, Bay of Plenty, Waikato ma Tararua.
O lo’o galulue fa’atasi le Sui So’o’upu a Samoa mo Galuega Fa’avaitaimi i Niu Sila, ma Sui o le Matagaluega o Pisinisi ma tulaga tau Galuega a Niu Sila, e feso’ota’i uma o tatou tagata faigaluega fa’avaitaimi, atoa ai ma fe’utagā’iga mo lo latou saogalemū. O lo’o galulue fa’atasi fo’i ma Sui o le Pasefika e fa’atino lenei galuega.
E le’o i ai se lipoti o se tasi o tamafanau a Samoa o galue fa’avaitaimi i Niu Sila ua fa’amaonia le a’afia pe ua maliu fo’i i lenei fa’alavelave, ma o lo’o mata’itūina pea i le taimi nei lea tulaga.
O le mea lea, ia to’a pea le atunu’u, aemaise lava i mātua ma aiga o tamafanau a Samoa o lo’o galulue fa’avaitaimi i Niu Sila. O lo’o fa’agasolo nei galuega ma feso’otaiga ma le Malo o Niu Sila i vala uma mo le fa’amautinoaina o le saogalemū o a tatou tagata faigaluega.
Ua fa’amaonia fo’i e le Kapeneta i lenei vaiaso, le fa’agasologa o tapenaga mo le talimalo ai o Samoa, i le fono tele a Taitai o Malo o le Taupulega, lea o le a usuia i Samoa nei i le tau fa’ai’uga o le tausaga fou 2024. O le lona 26 ai lea o fonotaga talu mai le ulua’i fono i le 1971.
E pei ona mua’i faailoa atu i le atunuu, o le ulua’i taimi lenei ua tusi aao ai Taitai o Malo o le Taupulega e usuia i Samoa nei lenei fono tele. Ma o le taimi muamua foi lea, o le a usuia ai lenei tauaofiaga i le Pasefika, ma talimalo ai se atumotu laitiiti. E 56 atunuu o loo i le li’o o Malo o le Taupulega, ma o le fono muamua lenei a lana Maiesetete – le afioga i le Tupu o Peretania – Salesa le III, ma o ia o le Fa’atumutumuga o le li’o o Malo o le Taupulega.
Ua mae’a le asiasiga muamua na malaga mai ai Sui o le Ofisa o Malo o le Taupulega a Peretania (Commonwelath Secretariat) ia Novema o le tausaga na te’a nei. Sa asia ai le tatou malae vaalele, fale o lo’o fa’amoemoe e fa’atino ai le fonotaga, fa’apea fe’utagā’iga na faia i le fausia o se ‘au’au po’o le sini o le fono. Sa mātauina le fa’amalieina o le asiasiga i tulaga o lo’o i ai la tatou malae va’alele fa’avaomalo, ma tatou fale ua fuafua mo le fonotaga.
Ua fa’amaonia le fa’agasoloina o galuega a le Komiti o Tapenaga mo le fonotaga. O lenei Komiti e gafa ma le fa’amautūina o vaega tau i le puipuiga ma le saogalemū o Taitai o Malo ma a latou usufono o le a auai mai. E fa’apea fo’i i le fa’amautūina o nofoaga, apitaga, femalaga’iga, tapenaga o le anofale o le fono ma tulaga tauāloa, feso’ota’iga ma le tu’uina o fa’amatalaga, auaunaga fa’alesoifua maloloina, vaega o tupe, atoa ai ma le tali atu i fa’alavelave fa’afuase’i.
O vala tāua uma nei o le tatou tapenaga, ma o le a i ai se Vaega fa’apitoa e fa’atūina i totonu o le Matagaluega o le Va-i-Fafo ma Fefa’ataua’iga e feagai ma le tuliutliloaina o nei galuega uma.
O le Komiti ua faatuina nei, e aofia atoa ai itutino o le Malo, ma e faapea foi ona moomia ai le fesoasoani a le vaega tumaoti ma pisinisi, o afio’aga ma alalafaga e pei foi ona o tatou talimalo ai i fonotaga tetele sa usuia i Samoa nei, e pei o le fono a Malo lāiti o le lalolagi i le 2014.
Samoa e, matou te talitonu, e maopoopo ma mapo a tatou tapenaga uma mo lenei fa’amoemoe, ina ua o tatou galulue faatasi ma feoeoea’i.
Ae tatou fa’alagolago ma fa’atuatua i le Atua, e ‘au ma i tatou, tatou te mafaia ai mea uma, e ala i le ta’ita’iga a lona Agaga Paia.
Tatou tatalo pea ma le fa’atuatua, e le tu’ulafoaina tatou e le Atua.
Ia manuia lau tapuaiga Samoa. Ia malutia pea si o tatou atunu’u e aao fa’aola o Iesu Keriso.
__________________________________________________________________
CABINET ANNOUCEMENTS;- Prime Minister Fiame Naomi Mataafa – 16th February 2023.
Good afternoon Samoa,
Cabinet at its meeting this week considered and subsequently approved a number of submissions for medical treatments in New Zealand, under the Samoa Medical Transfer Scheme (S.M.T.S.). Annual Reports, Government responses to important matters raised by the Parliamentary Public Accounts Committee, as well as reports on official travels were considered and endorsed. Further, official travels were approved this week including the Government of Samoa’s delegation to the Pacific Island Forum Leaders Retreat to be held in Fiji next week. I will lead Samoa’s delegation. Matters central to the development and well being, and security of the region will be disscussed.
Following the impacts of Tropical Cyclone (TC) Gabrielle across New Zealand earlier this week, the Government of Samoa through the Ministry of Foreign Affairs and Trade (MFAT) and the Ministry of Commerce Industry & Labour (MCIL) continues to monitor the situation, with emphasis on the safety and wellbeing of Recognised Seasonal Employer (RSE) workers from Samoa.
The region heavily impacted by TC Gabrielle with a significant number of seasonal workers from Samoa is Hawkes Bay, where a local state of emergency has been declared together with other regions such as Northland, Auckland, Tairawhiti, Bay of Plenty, Waikato and Tararua District.
Reports from Samoa’s designated Liaison Officer in New Zealand in liaison with the New Zealand Ministry of Business Innovation and Employment (MBIE), confirmed that support and coordinated efforts from various agencies, local Iwi/Marae and especially the Pacific Community has been overwhelming in ensuring RSE workers from Samoa, and from the Pacific were safely evacuated, and moved to nearby relief centres. The RSE workers are confirmed to have now access warm beds/accommodation, and food and water supplies.
So far there are no confirmed reports of death of any of our Samoan seasonal workers. Considerable efforts and discussions have begun on how to best support affected workers in the context of the wider New Zealand recovery.
We urge our country especially the families of the Samoan seasonal workers in New Zealand to remain calm, as the government is working closely with the government of New Zealand to ensure the safety and wellbeing of our RSE workers.
Cabinet, also approved this week the progress of our national preparations to host the 26th Commonwealth Heads of Government Meeting (CHOGM) in Apia next year -2024.
As announced earlier, this is the first time the CHOGM will be hosted in the Pacific and by a Small Island State. The CHOGM comprises 56 member countries from across Africa, Asia, Carribean and the Pacific. This is the first meeting under the leadership of the new Head of the Commonwealth family – His Majesty the King of England – Charles III.
A senior delegation from the Commonwealth Secretariat visited Samoa in November last year, to look at potential venues for the meeting, the airport, and to commence discussion with the relevant government Ministries on the preparations, and on the formulation of a theme for the meeting. The outcomes of the visit were positive, signalling a good start to our preliminary preprations.
A National Task Force will be set up to lead and coordinate all preparations for CHOGM 2024. The Task Force will consider our preparations and readiness to ensure security of the leaders and their delegations while in Samoa, venues, acommodations, transportation and other infrastructure, protocol services, events programme and managing official ceremonies, health, finance and emergency response coordination. Guidelines for meeting our host country obligations are in the Commonwealth Blue book. A special Unit will be established in the Ministry of Foreign Affairs and Trade to support the work of the National Task Force.
The community –wide demonstration of our cultural experiences premised on unity and traditional hospitality will ensure a uniquely successful hosting of the 26th Commonwealth Heads of Government Meeting in Apia next year.
God bless.
Soifua ma ia manuia.
