Share this:

O lea ua sina le galu ma taumua lelei le matāutu. Ua gāfoa le ata o manū nai le Tuamasaga, ina ua malie le papa i galagala, malie le la’i to’ivā, ae ailao lana pule ua tō tō tetele, ina ua ‘auomanū le sā folau o Samoa. O le taeao ma le afiafi o le aso lea. A’o aso uma e foaiina mai i lo tatou soifua, tatou te tau atu ai le alofa tunoa ofoofogia o le Atua i le taeao, ma lona faamaoni e le faatuaoia i le afiafi.

Ou te faatulou atu i le afio o lau Afioga i le Ao Mamalu o le Malo ma lau Masiofo, Afio le Sui o le Fono a Sui Tofia, Afio le Sui Palemia ma Minisita o le Kapeneta. Faapea Minisita Lagolago. Afio lau Afioga i le Faamasino Sili ma Alii ma Tamaitai Faamasino, Afio lau Afioga i le Fofoga Fetalai ma Sui Mamalu o le Fono Aoao Faitulafono. O le paia maualuga aua Aiga ma a latou Tama, O Tama ma o latou Aiga, Tumua ma Pule, Ituau ma Alataua, Aiga i le Tai ma le Vaa o Fonoti.

Ou te faatulou atu foi i le tapuaiga a Tutuila ma Manu’a. I le afio o le Kovana ma le Faigamalo i le Pulega Faatonu, le Faamasinoga, ma Maota e lua o le Palemene o Amerika Samoa.

O le paia lea aua le Faleagafulu ma le Nofo-a-Maopu, Sua ma le Vaifanua, Fofō ma Aitulagi, Ituau ma Alataua, Saole, ma le Launiu na Saelua.

Le afio o Faatuiolemotu, Le Laau na amotasi, Alalatai tootoo o le Faleula ma Upu i le Manuatele.

Ou te faatalofa atu i Sui o Malo ma tatou paaga mai Fafo, Faauluuluga o Matagaluega a le Malo, ma pisinisi tumaoti i le atunuu.

Ae matua le tu’u i le paia o Taitai o Ekalesia aemaise le aufaigaluega totofi a le Atua i le nofo a Ekalesia Kerisiano i Samoa.

Ua faafofoga le atunuu i le malelega a lana afioga i le Ao Mamalu o le Malo mo le Kerisimasi. O le Atua ua afio mai, o le talalelei e olioli tele ai, ina ua o’o mai le faaolataga i le lalolagi.

O le mau a tagata folau i le vasa, e faatonu folau fetū pupula, ae logoitino matagi o aso lelei ma aso e faali’ali’a ai le tō faata’uta’u, ona mata’itū lea o le fanā, ae fetu’una’i le la, ma folau ma le lototele.

A’o le mau o le faatuatua, ‘Le Atua e, ana le seanoa lou alofa tunoa ofoofogia, semanu matou te fano. Se mea manū ou vavega ma lou Aao malosi, semanū ua lofitūina i matou i fatia o atuvasa souā ma aso faigatā. Ua taumasuasua lou alofa tunoa iā Samoa ma ona tagata. Matou te molimau faatasi i le tautinoga o le manumalo, o loo faamauina i le Tusi a Roma 8: 37 e faapea “auā ua o tatou manumalo a’ia’i i nei mea uma lava, ona o ia ua alofa mai iā i tatou”.

A mātau i lenei tausaga o le a mavae, e sautua lasi faigatā. O le a’afia o si o tatou atunuu i le Koviti 19 iā Mati, o ituaso fa’agalogatā. O galuega ma auala uma sa taumafai e le tatou Malo e puipui ai le soona pepesi o le faamai, e le’i faigofie. E faapea foi i ‘ai latou na maumau soifua ona o āuga tugā o le faamai, e manatua pea. E le’i masino foi faafitauli e tutupu pea i totonu o afioaga ma alalafaga, faapea totonu o aiga. O tulaga ia e feagai pea ma le tatou folauga, aua e le malū ma solo lelei aso uma.

Ae a faamanuiaga e tele ua o tatou maua? Na amata iā Aokuso le mafai ona toe feiloai ma o tatou aiga ma uo o loo e’e ma pāpā aao i atunuu i fafo. E ui lava i le feagai o tatou ma faigatā, ae o loo mātauina pea le lelei o ā tatou tupe maua mai auala eseese o loo faatino ai auaunaga a le Malo. E faapea foi i tupe faamomoli mai fafo. E faapea foi i le siitia o le toe fo’i o le to’atele e gagau le vao e ala i faatoaga ma lafumanu, ma ua mātauina le toe faaolaolaina o nei taumafaiga.    

E manatua foi le siitia o tulaga tau taaloga ma matāti’a ua ausia e a tatou tamafanau i au masi’i a Samoa. O le maualuga o le taaalo a au a Samoa i siisiiga uamea mamafa, faipelega, o le lakapi liki i le Toa Samoa, ma le tatou au lakapi taitoafitu, o se tulaga maualuga ma aloaia. Ia viia le Atua i lo outou lotonu’u ma le taaalo faatausala, ua tumatila ai le igoa o Samoa i le lalolagi.

O le auau atoa o le faataotoina o atinae fuafua a le tatou Malo, ia faasafua i le atunuu atoa, ina ia maua avanoa e fai sao ai tagata uma e atinae, tapu’e, siitia ma saga matimati taumafaiga mo le manuia au i luma o si o tatou atunuu. O le fusi lautele e faumau ai le atinae manuia o le atunuu, ia o tatou so’oso’o tuli ma so’oso’o tauau e atina’e Samoa, o lo tatou tofi.

O le mau autu o le faamanatuina o le 60 tausaga o lo tatou Malo tutoatasi, ‘ia folau ma le faatuatua’. Ou te taofi, o lo tatou ala lea i malo, ma le faataimuaga sili lea mo a tatou taumafaiga uma o loo fuafua ma faatino faasolosolo i le agai atu i le lumanai.

O loo faaauau pea le fesootaiga vāvālalata ma Malo o le lalolagi ma tatou paaga o loo tatou va’ava’alua i le atinae o le atunuu. O loo lauāluga i le faasoa a Taitai o atunuu le tali atu i suiga ma aafiaga ogaoga o le tau, siitia o le saogalemu, fefa’atauaiga, siitia o puipuiga faalesoifua maloloina ma aoaoga, atoa ai ma le lava tapena o taumafa e tali atu ai i lu’itau ua feagai nei ma le lalolagi atoa.

O le mau a Samoa, afai e malu i fale, e malu foi i fafo. Afai e maua’a ma mapo lo tatou lotoifale, e malosi foi lo tatou va i fafo. O vala ia e ao ona tausoa faatasi e le tatou Malo ma le atunuu atoa. O fuafuaga a le tatou Malo mo le manuia au i luma o si o tatou atunuu, e faamoemoe i le aufaigaluega, ma le galulue vāvālalata ma pisinisi ma faalapotopotoga tumaoti, e faamalumalu e le Pulega mamalu a Alii ma Faipule, ae lautua ma apepele e tatalo faamanuia a le aufaigaluega totofi a le Atua.

E sufi foi lo tatou va feagai ai ma a tatou paaga mai fafo, i le ava fatafata o loo mamanuina i le tatou aganuu ma le talitonuga faakerisiano.

O poutū ia, e lē so’ona si’i ai se matā lalaga, pe fau mau pito tasi se fuafuaga, pe faapito manuia tasi i ni faamanuiaga e faasafua mo le atunuu. E tāua le sao o tagata uma, ma e amanaia le tuualalo e faaleleia ai tonu fai, auā o le sa o Samoa, e fautele.

O lea ua api le uli ma afu le tausaga, ma ua faataumua ava le sa folau o le atunuu e faafeiloai le 2023. O le agaga faafetai e molimoli atu i le pāia o Samoa.

E afua mai le Pule mamalu o Alii ma Faipule ma itutino uma o faigānu’u. Ou te faafetai atu i lo outou fatuaiga tausi, ma lo outou taitaiga ma galuega uma e vaavaalua ma lo tatou Malo mo le atinae manuia o le atunuu.

Ou te faafetaia le sao o tatou paaga mai fafo. Ua 60 tausaga o folau faatasi pea Samoa ma ana paaga mai fafo. Faafetai mo lo latou sao tāua i si o tatou atunuu.

Ou te faafetai atu i le aufaigaluega a le Malo i ona itutino eseese, faapea Kamupanī ma Faalapotopotoga Tumaoti uma i le atunuu. Faafetai tele le galulue ma le faitaulaga mo Samoa. O outou ua aoaoina i poto ma tomai eseese, o taleni ma meaalofa aua si o tatou atunuu. O le tatalo, ‘aua nei mavae le lamepa o le faamaoni ma le alofa, ma ia tupu tele lo outou lototele e tali lo outou valaauina, e tautua si o tatou atunuu. Ia saga faamanuia le Atua i o outou faiva.

Le paia o Taitai o Ekalesia, ma le aufaigaluega totofi a le Atua i Samoa nei ma atunuu e mamao, e lē mavae le agaga faafetai i lo outou faiva o le tatalo mo si o tatou atunuu. E ui ina souā la tatou savaliga, ou te taofi o lo outou tulivae i luma o le Atua, o loo to’afilemu ai le atunuu. Aua e leai se poto, e leai lava se malosi na te mafaia ona laveitigā ma ni to’atugā ogaoga, ua na’o le Atua lava.

O le ala lea o le faaauau pea o le faatāuaina e le Malo o le vaiaso o tatalo ma anapogi i le atunuu atoa, e galulue faatasi ai ma le Fono Aoao a Ekalesia Soofaatasi, tatou te aufaatasi ai e momoli talosaga ma anapopogi i luma o le Atua, ina ia puipui mai si o tatou atunuu i ona aao alofa. Ua atofaina ai le Aso Sa, 8 o Ianuari e faamauina ai le vaiaso o tatalo ma anapogi i le atunuu, se’ia oo atu i le Aso Faraile, 13 o Ianuari 2023.

Samoa e, ia ta’ita’i pea e le Atua lo outou soifua laulelei ma so matou ola i lenei Tausaga Fou, e ala i lona alofa tunoa ofoofogia ma lona filemu. Ia manuia le Tausaga Fou.

Soifua.

Share this: