Share this:

SAUNOAGA AUTU a le afioga i le Minisita o Galuega, Felauaiga & Atinae Eseese – Hon. Olo Fiti Afoa Vaai (Aso Tofi 8 o Aperila 2025)

Lau Susuga le Ta’ita’i o le sauniga – Father Bernie

Lau Afioga i le Tama’itai Palemia o le Malo o Samoa

Afioga i Minista o le Kapeneta

Afioga – Ryotaro Suzuki – Amepasa o le Malo Iapani

Afioga – Aliona Niculeta – Resident Representative – UNDP

Afioga e, Sui o Malo mai Fafo

Faauluuluga o Ofisa o le Malo

Faauluuluga o Pisinisi Tumaoti

Fa’atonu Sili, Pule Aoga ma faiaoga o le Iunivesite o Samoa

Laumua o Punaoa

Laumua o Sagato Ioane Poseko

Le Paia ma le Mamalu ua Aofia

Manatu o lea ua paepaeloa Samoa ina ua poto moli i futiafu auā olea ua tatou feiloai manuia i Laumua o Sagato Ioane Poseko i Alafua nei, o tua o Lepea ma Vaitagutu.

Ua afifio mai Samoa i ona Pa’ia Faalemālō, Pa’ia Faale-Ekalesia ae maise ona Pa’ia Faaleaganuu – O Pa’ia lava ia auā Tama ma Aiga, Aiga ma Tama, Tumua ma Pule, Itu’au ma Alataua, Aiga i le Tai ma le Vaa-o Fonoti – ae a le Afifio mai o Sui o Atunuu mai Fafo, le Mālō o Iapani, faapea le Ofisa o Mālō Aufaatasi…Tulou, Tulou, Tulou lava.

O le asō, ua tatou potopoto ona o le fa’apa’iaina ma le tatalaina aloa’ia o Ta’iala Alualu Mamao ma le Fuafuaga mo Lona Galueaina, mo le Fa’aitiitia o kasa kaponi puaina mai i Fela’uaiga i luga o le eleele ma le sami, seia paia le tausaga 2030 (Decarbonisation Strategy and the Sustainable Land Use and Mobility Plan for Samoa’s Land and Maritime Sector up to 2030).

O lenei fa’amoemoe, ua tapenaina i lalo o le Poloketi ua fa’aigoaina o le Climate Action Pathways for Island Transport (CAP IT) po’o le Galueaina o Alafua mo le Faaitiitia o Aafiaga o Felaua’iga i Atumotu Laiti e mafua mai i Suiga o le Tau. O lo’o ua faatupeina lenei poloketi e le Malo o Iapani – ae o lo’o faa auala mai i le Ofisa o le Atina’e o Mālō Aufa’atasi poo le UNDP ua lau silafia ai.

Mai le 37 miliona tala Amerika na fa’ameaalofa e le Malo o Iapani I nei atunu’u e 4, e $15.5 miliona tala Amerika o lo’o fa’amatu’u mai le CAP-IT mo Samoa.

I le aso 3 o Oketopa 2024, na tatalaina aloaia ai ta’avale eletise e 76 na aumai fa’ameaalofa i lalo o le poloketi CAP-IT mo le Malo; ma sa fesoasoani tele lea i le taligamalo a Samoa mo le Fonotaga a Ulu o Malo o le Taupulega (CHOGM).

Ma o se fiafiaga tele ia te a’u, ua tatou toe potopoto i lenei aso e tatala aloai’a le isi fo’i galuega tāua na tapenaina i lalo o lenei lava poloketi CAP-IT, o Ta’iala Alualu Mamao ma le Fuafuaga mo lona Galueaina, mo le Fa’aitiitia o kasa kaponi pua’ina mai i felau’iga i luga o le eleele ma le sami sei’a pa’ia le tausaga 2030 (Decarbonisation Strategy and Sustainable Land Use and Mobility Plan for the Land and Maritime Sector up to 2030).

O nei Ta’iala ua aofia ai fuafuaga mo le fa’aleleia o pulega e pei o suiga o tulafono ma faiga fa’avae, fa’apea ma vaega tau seleni e mafai ona fa’amama avega ai le Malo (financial incentives).

O loo aofia ai foi ma le atina’eina o agava’a ma tomai o tagata Samoa fa’apea ma mea faigaluega.

O se mitamitaga i le tatou Malo, o nei Ta’iala sa ta’imua ai tatou tagata Samoa i le tapenaina aua le manuia mo Samoa.

O lea fesoasoani foi nei Ta’iala ia Samoa, e fa’amalieina nisi o manu lautī o lo’o i totonu o Maliega fa’a-Va-i-Fafo e aofia ai le Atina’e Gafataulimaina (Sustainable Development Goals) ma le Second Nationally Determined Contributions.

O lo’o fa’apea fo’i ona mulimulitaia e lenei Ta’iala ia Fuafuaga Alualu Mamao a le tatou Malo ua taua o le Lumana’i Manuia o Samoa 2021-2026 (Pathway for the Development of Samoa 2021-2026) ae le gata i lea o le Ta’iala mo Fela’uaiga ma Atina’e Tetele 2023-2028 (Transport and Infrastructure Sector Plan 2023-2028).

O le isi fesoasoani tele o lenei poloketi o le fa’atupeina o mea faigaluega ma le fa’aleleia o fale aoga o laumua e 3, e aofia ai le Laumua nei o Sagato Ioane Poseko, Laumua o Punaoa ma le Iunivisite Aoao o Samoa.

Na fa’atinoina fo’i a’oa’oga aua le atina’eina o tomai ma agava’a o faiaoga mai nei laumua e to’a3 fa’apea ma inisinia mai le tatou Malo ma kamupani o le vaega tumaoti i Samoa nei.

O se fiafiaga tele ia te a’u, o lo’o iai tama’ita’i o lo’o a’oa’oina i laumua e 3 i mataupu tau inisinia ta’avale, ma o lo’o aofia ai tatou fanau aoga ua fa’amanuiaina I le fesoasoani a le poloketi.

Lona uiga, o le a fa’aauau ona manuia Samoa ma ona tupulaga fai mai, ona o le fesoasoani a lenei poloketi CAP-IT.

Avea lo’u leo e fai ma fofoga taumolimoli o le Afioga i le Tama’ita’I Palemia ma le Malo o Samoa e fa’aleo ai le agaga fa’afetai I le Malo o Iapani mo le fa’atupeina o lenei fuafuaga taua.

E fia fa’afetai atu foi I Malo Aufa’atasi ma lana paaga o le KVA Consult/Flow Transport Specialists/Foreseeable Consult mo la outou pito la’au I le fa’atinoina o lenei galuega.

E momoli le fa’afetai i le sao tāua a Matagaluega a le Malo o lo’o ta’ita’iina e le Matagaluega o Galuega, Fela’uaiga ma Atina’e Tetele, Matagaluega o Tupe, Matagaluega o Punaoa, Fa’alenatura ma Siosiomaga ma nisi sa gāpatia, ma o le a fa’aauauina pea le galulue fa’atasi mo le fa’atinoina o lenei Ta’iala Alualu Mamao o le a tatalaina nei.

E fia fa’afetai atu i sui o kamupani ma pisinisi I Samoa nei, o sui o afio’aga fa’apea laumua e 3 mo la outou lagolagosua i lenei poloketi.

Ia alofa le Atua ia aogā lenei Ta’iala aua le manuia lautele o Samoa ma ona tagata nu’u.

O lea, e ia te a’u le ava ma le faaaloalo tele, oute tatalaina aloaia ai Ta’iala Alualu Mamao ma le Fuafuaga mo lona Galueaina – Decarbonisation Strategy and Sustainable Land Use and Mobility Plan for Samoa’s Land and Maritime Sector up to 2030

Soifua ma ia manuia.

May be an image of 2 people and text

Share this: